Mali vinski podsetnik

Kako god da je u istoriji civilizacije nazivano – od „pića bogova“ do „alkoholnog pića koje se obično pravi od fermentisanog soka grožđa“ – vino je predstavljalo lepšu stranu života, blagodatan put da se duša i telo makar privremeno oslobode ovozemaljskih stega i iskušenja, način da se skromne čovekove sile i mogućnosti ujedine sa nadnaravnima i nedokučivima u jedinstveni koloplet zadovoljstva, snage i shvatanja vlastitog ali i istorijskog smisla.

IZ ISTORIJE VINA. Najraniji arheološki i arheobotanički dokazi o vinu od grožđa i vinogradarstvu potiču iz Gruzije (oko 6000 godina pre nove ere), današnjeg Irana (oko 5000 godina p.n.e.), i Sicilije (oko 4000 godina pre Hrista). I uopšte, arheološki i genetski dokazi sugerišu da su upravo Južni Kavkaz (koji obuhvata Jermeniju, Gruziju i Azerbejdžan) ili zapadnoazijska regija između Istočne Turske i severnog Irana bili u to vreme na neki način središte „vinske kulture“. Oko 4500 godina p.n.e. vino je stiglo i na Balkan, konzumiralo se i slavilo u drevnoj Grčkoj, Trakiji i Rimu. Tokom istorije vino je konzumirano pretežno zbog njegovih opojnih svojstava. Najranija poznata „organizovana“ vinarija, Areni-1 u Jermeniji, datira iz 4100. godine p.n.e.

Iz tih krajeva vino je osvajalo zapad najverovatnije zahvaljujući Feničanima, i to iz gradova-država duž mediteranske obale današnjeg Libana, Izraela, Sirije i Palestine. Ali, običaj konzumiranja vina bio je uspostavljen na Sardiniji, na primer, i pre dolaska Feničana.

U drevnom Egiptu, šest od 36 vinskih amfora pronađeno je u grobnici kralja Tutankamona, i to sa „potpisom“ glavnog kraljevskog vinara. Tragovi vina koji potiču iz drugog i prvog milenijuma p.n.e. pronađeni su i u srednjoazijskom Sinđijangu, u savremenoj Kini Prvo poznato spominjanje vina na bazi grožđa u Indiji je u spisima Čanakie, glavnog ministra cara Čandragupte Maurie, krajem 4. veka p.n.e. Zanimljivo je da Čanakia u spisima osuđuje upotrebu alkohola tokom careve vladavine i često „prepuštanje“ vinu.

Stari Rimljani sadili su vinograde u blizini garnizona i gradova kako bi vino moglo da se proizvodi u zemlji, a ne dovozi sa velikih udaljenosti. Neka od tih područja danas su svetski poznata po proizvodnji vina. U srednjovekovnoj Evropi je Rimokatolička crkva podržala ispijanje vina, jer je bilo potrebno sveštenstvu za mise i druge obrede. Monasi u Francuskoj godinama su proizvodili vino, odležavajući ga u pećinama. Stari engleski recept koji je preživeo u raznim oblicima do 19. veka zahteva prečišćavanje belog vina od lošeg ili zaprljanog „bastardo“ vina.

Kasnije je sakramentalno vino dobilo značajno plemenitiji ukus, ali i dovelo do modernog francuskog, italijanskog, španskog vinogradarstva. Potom su tradicije vinskog grožđa unete u vino Novog sveta. Španski franjevci doneli su „misionarsko vino“ i grožđe u Novi Meksiko u 17. veku, započinjući vinsku kulturu tog podneblja. Ovo grožđe je doneto i u Kaliforniju, čime je pokrenuta kalifornijska „industriju vina“. Obe ove regije su evoluirale u najstarijeg i najvećeg proizvođača vina u Americi. Pre Španaca, Francuska i Britanija su imale neuspešne pokušaje da uspostave proizvodnju vinove loze na današnjoj Floridi i u Virdžiniji.

POREKLO REČI. Etimološki, u izrazitoj većini evropskih jezika „oznaka“ za vino ima isto poreklo, od latinske reči „vinum“, preko pangermanske „winam“, da bi danas u engleskom bilo „wine“, nemačkom „Wein“, španskom i italijanskom „vino“, portugalskom „vinho“, francuskom, rumunskom, norveškom, švedskom, danskom „vin“, finskom „viiniä“, poljskom „wino“, češkom „víno“, ruskom, bugarskom i makedonskom „vino“, islandskom „vín“, estonskom „vein“, letonskom „vïns“, litvanskom „vynas“… Od ovog pravila odstupaju Mađari, Grci, Albanci…

I u nekim starim indoevropskim jezicima (prajermenski, gruzijski, latinski, starogrčki, ruski, prakartvelijanski, hebrejski) neki lingvisti su primetili sličnosti u rečima koje označavaju „vino“, ukazujući na mogućnost njihovog zajedničkog porekla, a to poreklo „smešteno“ je u istom geografskom području, Zakavkazju, koje je utvrđeno na osnovu arheoloških i biomolekularnih studija o poreklu vinogradarstva.

SORTE GROŽĐA. Vino se obično pravi od jedne ili više sorti evropske vrste Vitis vinifera, kao što su pinot crni, šardone, kaberne sovinjon, gamaj, merlot. Kada se jedna od ovih sorti koristi kao preovlađujuća (obično je zakonom definisano kao minimum od 75% do 85%), rezultat je „sorta“ za razliku od „mešanog“ vina. Mešana vina nisu nužno inferiorna u odnosu na sortna vina, već je drugačiji način proizvodnje vina.

Vino se može praviti i od drugih vrsta grožđa ili od hibrida stvorenih genetskim ukrštanjem dve vrste. Pri tome, treba praviti razliku između hibridizacije i kalemljenja. Većina svetskih vinograda zasađena je evropskom lozom Vitis vinifera koja je kalemljena na podlogu severnoameričkih vrsta, što je uobičajena praksa zbog njihove otpornosti na filokseru, korensku uš koja na kraju ubija lozu. Kalemljenje se vrši u svim vinogradarskim regionima na svetu, osim u Argentini i na Kanarskim ostrvima – jedinim mestima koja još uvek nisu izložena insektima.

U kontekstu proizvodnje vina, teroar (terroir) je koncept koji obuhvata sorte grožđa koje se koristi, visinu i oblik vinograda, vrstu i hemiju tla, klimu i sezonske uslove i lokalne kulture kvasca. Niz mogućih kombinacija ovih faktora može rezultirati velikim razlikama među vinima, utičući takođe na procese fermentacije, dorade i starenja. Mnoge vinarije koriste metode uzgoja i proizvodnje koje čuvaju ili naglašavaju aromu i ukus pod uticajem svog jedinstvenog teroara. Međutim, razlike u ukusu manje su poželjne za proizvođače stonog vina za masovno tržište ili druga jeftinija vina, gde prednost ima doslednost. Takvi proizvođači pokušavaju da minimizuju razlike u izvorima grožđa kroz različite proizvodne tehnike.

A OD GROŽĐA VINO… Vino je alkoholno piće koje se obično pravi od fermentisanog soka grožđa. Kvasac troši šećer u grožđu i pretvara ga u etanol, ugljen-dioksid i toplotu. Različite sorte grožđa i sojevi kvasca daju različite vrste, stilove vina. Ove varijacije su rezultat složene interakcije između biohemijskog razvoja grožđa, reakcija uključenih u fermentaciju, okruženja za uzgajanje grožđa (teroar) i procesa proizvodnje. Mnoge zemlje donose zakone i druge propise namenjene definisanju vrsta i kvaliteta vina. Oni obično ograničavaju geografsko poreklo i dozvoljene sorte grožđa, kao i druge aspekte proizvodnje vina. Vina koja nisu napravljena od grožđa uključuju fermentaciju dodatnih useva, specifičnih za različite kulture.

Vina se mogu klasifikovati na više načina, u rasponu od suvih do slatkih.

Crveno vino se proizvodi od sorti grožđa tamnih boja. Proces proizvodnje ovog vina uključuje ekstrakciju komponenata boje i ukusa iz kore grožđa. Stvarna boja vina može se kretati od ljubičaste, tipične za mlada vina, preko crvene za zrela vina, do smeđe za starija crvena vina. Sok od većine ljubičastih sorti grožđa je zapravo zelenkasto-beli; crvena boja potiče od antocijanskih pigmenata (antocijani) prisutnih u kožici grožđa; izuzetak su sorte koje imaju crveno meso i proizvode crveni sok.

Belo vino dobija boju fermentacijom obojene pulpe grožđa. Grožđe od kojeg se proizvodi belo vino je obično zeleno ili žuto. Neke sorte su dobro poznate, kao što su šardone, sovinjon i rizling. Ostala bela vina mešaju se iz više sorti; Tokaj, Šeri i Sotern su primeri za to. Tamnoljubičasto grožđe može se koristiti za proizvodnju belog vina ako je proizvođač vina oprezan i sposoban da tokom odvajanja soka od celuloze koža ne zamrlja sladovinu. Na primer, crni pinot se obično koristi za proizvodnju šampanjca.

Suvo (neslatko) belo vino je najčešće izvedeno iz potpune fermentacije sladovine. Slatka vina se proizvode kada se fermentacija prekine pre nego što se svi šećeri grožđa pretvore u alkohol. Penušava vina, koja su uglavnom bela vina, proizvode se tako što se ne dozvoljava da ugljen-dioksid iz fermentacije izlazi tokom fermentacije koja se odvija u boci, a ne u bačvi.

Penušavo vino je vino sa značajnim nivoom ugljen-dioksida, što ga čini gaziranim. Iako se fraza obično odnosi na šampanjac, zemlje EU zakonski zadržavaju taj termin za proizvode koji se proizvode isključivo u francuskoj regiji Šampanj. Penušavo vino je obično belo ili roze, ali postoje primeri crvenih penećih vina. Slast penušavog vina može da varira od veoma suvih do slađih.

Roze vino sadrži deo boje ljuske grožđa, ali nedovoljno da bi se klasifikovalo kao crveno. Proizvodi se od širokog spektra grožđa širom sveta. To je možda najstarija poznata vrsta vina, jer ga je najjednostavnije napraviti metodom kontakta sa kožom grožđa. Ružičasta boja može varirati od bledonarandžaste do živopisne skoro ljubičaste, u zavisnosti od korišćenih sorti i tehnika proizvodnje vina. Roze vina se mogu praviti da budu poluiskričava ili iskričava, sa širokim opsegom slatkoće.

Desertno vino je slatko vino koja se obično poslužuju uz desert. Ne postoji jedinstvena definicija desertnog vina, ali se obično podrazumeva da se radi o slađim i jačim (više od 14-15% alkohola) vinima, i belim i crnim.

Voćno vino obično dobija naziv po voću od kojeg se proizvodi. Većini voća prirodno nedostaje ili dovoljno fermentabilnih šećera, odgovarajuće količine kiselosti, količine kvasca potrebnih za unapređenje ili održavanje fermentacije ili kombinacije ovih komponenti. To je verovatno jedan od glavnih razloga zašto je vino dobijeno iz grožđa u istoriji bilo daleko zastupljenije od ostalih vrsta i zašto su se određene vrste voćnih vina uglavnom ograničavale na regione u kojima je plod bio domaći ili je uvožen iz drugih razloga.

Medeno vino (medovina) nastaje fermentacijom meda vodom, ponekad raznim voćem, začinima, žitaricama ili hmeljem. Sve dok je primarna supstanca fermentisanja med, piće se smatra medovinom. Medovina se proizvodila u drevnoj istoriji širom Evrope, Afrike i Azije, a u Evropi je bila poznata pre vina od grožđa.

„Vino“ na bazi škroba i proizvodi na bazi vina. Nisu retka pića koja se nazivaju „vino“ iako to nisu, poput ječmenog ili pirinčanog vina (npr. sake, huangjiu, čeongju). Proizvode se od materijala na bazi škroba i više podsećaju na pivo nego na tradicionalno vino, dok je, na primer, vino od đumbira obogaćeno rakijom. U ovim slučajevima, izraz „vino“ odnosi se na sličnost u sadržaju alkohola, a ne na proizvodni proces.

U vezi s tim, komercijalna upotreba engleske reči „wine“ (i njen ekvivalent na drugim jezicima) u mnogim jurisdikcijama zaštićena je zakonom. Međunarodni propisi nalažu da „pića na bazi vina“ moraju sadržavati najmanje 75% vina, ali proizvođači ne moraju da otkrivaju prirodu preostalih 25%.

MALO O KLASIFIKACIJI. U mnogim regionima sveta propisi regulišu klasifikaciju i prodaju vina. Evropska vina imaju tendenciju klasifikacije po regionima, dok su neevropska vina pretežno klasifikovana po sorti grožđa. Tržišno prepoznavanje određenih regiona potencijalno dovodi do njihove veće važnosti na neevropskim etiketama vina.

Neka imena mešanih vina marketinški su termini čija se upotreba uređuje propisima o zaštitnim znakovima, a ne određenim propisima o vinu.

U okviru evropskih klasifikacija, Francuska ima različite sisteme za zasnovane na konceptu teroara, sa klasifikacijama od „stonog vina“ pa sve do vrhunskih vina sa kontrolisanom oznakom porekla ili slično, u zavisnosti od regiona. Španija, Grčka i Italija imaju klasifikacije zasnovane na dvostrukom sistemu regiona porekla i kvaliteta proizvoda.

Vina koja se proizvode izvan tradicionalnih evropskih vinskih regiona češće se klasifikuju po grožđu nego prema teroaru ili regionu porekla.

BERBA (Vintage). U SAD, da bi vino imalo označenu godinu berbe i obeleženu zemlju porekla ili vinogradarsko područje, 95% njegove količine mora biti od grožđa ubranog te godine. Ako vino nije označeno zemljom porekla ili vinogradarskog područja, procenat zahteva se smanjuje na 85%.

Vintage vina se obično flaširaju u jednoj šarži, tako da će svaka boca imati sličan ukus. Uticaj klime na karakter vina može biti dovoljno značajan da prouzrokuje drastične razlike u ukusu i kvalitetu različitih berbi iz istog vinograda. Dakle, godina vina naglašava se kao individualna karakteristika određene berbe. Vrhunske berbe renomiranih proizvođača i regiona često će imati mnogo više cene od njihovih prosečnih. Neka vintage vina proizvode se samo u godinama koje su bolje od proseka.

Zbog doslednosti, vina bez naglašene berbe mogu se mešati iz više berbi, što vinogradarima pomaže da održe pouzdan imidž na tržištu i održe prodaju čak i u lošim godinama.

DEGUSTACIJA. Degustacija vina je senzorno ispitivanje i ocenjivanje vina. Vina sadrže mnoga hemijska jedinjenja slična ili identična onima u voću, povrću i začinima. Slatkoća vina je određena količinom preostalog šećera u vinu posle fermentacije, u odnosu na kiselost vina. Suvo vino, na primer, ima samo malu količinu zaostalog šećera. Etikete na nekim vinima čak predlažu otvaranje boce i puštanje vina da „diše“ nekoliko sati pre služenja, dok druge preporučuju da se pije odmah. Dekanting (čin sipanja vina u posebnu posudu samo za „disanje“) kontroverzna je tema među ljubiteljima vina. Pored aeracije, pretakanje filterom omogućava uklanjanje gorkih taloga koji su se mogli stvoriti u vinu. Talog je češći u starijim bocama, ali aeracija može koristiti mlađim vinima.

Tokom aeracije, izlaganje mlađeg vina vazduhu često „opušta“ piće, čineći ga glatkijim i bolje integrisanim u aromu, teksturu i ukus. Starija vina uglavnom blede (gube karakter i intenzitet okusa) sa produženom aeracijom. Uprkos ovim opštim pravilima, „disanje“ ne mora nužno koristiti svim vinima.

Prilikom probanja vina mogu se otkriti i pojedinačni ukusi, zbog složene mešavine organskih molekula (npr. estri i terpeni) koje sok od grožđa i vino mogu sadržati. Iskusni degustatori mogu da razlikuju ukuse karakteristične za određeno grožđe i ukuse koji su rezultat drugih faktora u proizvodnji vina. Neki namerni elementi ukusa u vinu, poput čokolade, vanile ili kafe, daju se odležavanjem u hrastovim bačvama, a ne u samom grožđu.

Tzv. vertikalna degustacija uključuje niz berbi unutar iste sorte grožđa i vinograda, a horizontalna jednu berbu iz više vinograda.

Aroma vina dolazi od isparljivih jedinjenja koja se ispuštaju u vazduh. Isparavanje ovih jedinjenja može se ubrzati okretanjem vinske čaše ili serviranjem na sobnoj temperaturi. Mnogi ljudi koji piju više vole da hlade crvena vina koja su već jako aromatična.

Idealna temperatura za posluživanje određenog vina predmet rasprave ljubitelja vina i somelijera, ali postoje neke relativno široke smernice koje će generalno poboljšati iskustvo degustacije određenih uobičajenih vina. Tako, belo vino treba da podstiče osećaj hladnoće, postignut služenjem na „temperaturi u podrumu“ (13°C). Preporučuje se da se i svetlocrvena mlada vina poslužuju na ovoj temperaturi, jer će se brzo zagrejati za nekoliko stepeni. Crvena vina se generalno najbolje doživljavaju kada se služe na sobnoj temperaturi. Međutim, to ne znači temperaturu trpezarije – često oko 21°C – već najhladniju sobu u kući i, prema tome, uvek malo hladniju od same trpezarije. Pinot crni, na primer, treba doneti na sto za posluživanje na 16°C, a svoj puni buke dostići će na 18°C. Druge sorte imaju malo drugačije preporuke.

NEMA BOLJEG OD ONOG KOJE VAM SE DOPADNE. Mala uteha za one koji se smatraju laicima, barem kad je ocenjivanje vina u pitanju. Roman Veјl, poznati američki ekonomski konsultant i profesor na Univerzitetu u Čikagu, testirao je kontroverznu hipotezu da iskusni vinopije ne mogu u slepoj degustaciji razlikovati godine vina, visoko od nisko ocenjenih, ili, ako mogu, ne mogu da se slože sa preferencama grafikona određene berbe. Vejl je, naime, koristio vina u rasponu od četiri do 17 godina posle berbe sa 240 iskusnih vinopija i otkrio da degustatori ne mogu razlikovati vina dobrih i loših berbi, osim bordo vina. Čak i kada su mogli da naprave razliku, podudaranje između individualnih ocena degustatora i rang-liste na tabelama bilo je tek malo bolje od statističke verovatnoće – od bacanja novčića. Kada su testovi ponovljeni sa vinskim stručnjacima, uključujući francuske vinske akademike, rezultati su ponovo bili isti kao slučajni.

Vejl ipak ne smatra da je vintage karta beskorisna. Predlaže da se koristi za „pronalaženje dobrih prilika za kupovinu vina; treba kupovati vino iz loših godina“, čija cena može biti daleko ispod stvarnog kvaliteta.

KOLEKCIONARSTVO. Izuzetne berbe iz najboljih vinograda mogu se prodati za hiljade evra po boci, mada širi pojam „fino vino“ obuhvata i one koji se obično prodaju za pedesetak evra. Nekim vinima, berbama i godinama se potražnja povećava, a ne smanjuje, kako im cene rastu. Posebni odabiri poput „Vertikala“, koji obuhvataju više berbi određenog grožđa i vinograda, mogu biti visoko cenjeni. Tako je Šato d’Ikvem, 135-godišnja vertikala koja je sadržavala svaku berbu od 1860. do 2003, prodata u SAD za 1,5 miliona dolara.

Karakteristike najvrednijih kolekcionarskih vina uključuju:

  • Dokazani rekord dobrog držanja tokom vremena
  • Plato sa prozorima za piće (tj. period zrelosti i pristupačnosti) podrazumeva dugi niz godina
  • Konsenzus među stručnjacima oko kvaliteta vina
  • Rigorozne metode proizvodnje u svakoj fazi, uključujući izbor grožđa i odgovarajuće odležavanje bureta.

S druge strane, ulaganje u fino vino privuklo je one koji iskorišćavaju relativno nepoznavanje ovog sektora vina od strane potencijalnih žrtava. I u ovoj oblasti vinski prevaranti često profitiraju naplaćujući prekomerno visoke cene vina van berbe ili nižeg statusa iz poznatih vinskih regija, istovremeno tvrdeći da nude solidnu investiciju na koju ekonomski ciklusi ne utiču. Kao i kod svake ozbiljne investicije, pre donošenja prave odluke neophodno je temeljno istraživanje.

MALO VINSKE STATISTIKE. Dvadesetak zemalja etabliralo se na vrhu u različitim ekonomskim kategorijama – proizvodnji vina, izvozu, udelu na izvoznom tržištu. Kolo vode Italija Španija, Francuska, SAD, Kina, Argentina, Čile, Australija, Južna Afrika, Nemačka, Portugal, Rumunija, Grčka, Rusija, Novi Zeland, Brazil, Mađarska, Austrija, Srbija… U promenjivim globalnim uslovima, Italija je najveći proizvođač i izvoznik, a Francuska je u posedu najvećeg tržišnog kolača. Radi se o ukupno oko 30 miliona tona vina godišnje.

Najveći potrošač vina po glavi stanovnika je ubedljivo Francuska, a slede Portugal i Italija. Među prvih deset u ovoj kategoriji su i Hrvatska, Slovenija i Mađarska.

KULINARSTVO. Vino prati i poboljšava širok spektar kuhinja, od jednostavnih i tradicionalnih variva do najsofisticiranijih i najsloženijih kuhinja. Vino se često služi uz večeru. U dobrim restoranima naročito zapadnih zemalja vino obično prati večeru. U takvim situacijama somelijer ili vinski konobar pomažu da se „upare“ hrana i vino.

Vino se pije i bez pratećeg obroka u vinskim barovima ili sa prigodnim izborom sireva (na vinskoj i sirerskoj zabavi).

Neposredno u kuhinji vino je važno ne samo kao piće. Njegova kiselost daje balans bogatim slanim ili slatkim jelima. Primer kulinarskog sosa je vinski sos koji koristi vino kao primarni sastojak.

VINO I ZDRAVLJE. Vino sadrži etil-alkohol, opojnu hemikaliju koja je sastavni deo i piva i destilovanih alkoholnih pića. Različite koncentracije alkohola u ljudskom telu imaju različit efekat na čoveka. Tako i alkoholni efekti vina, pored ostalih faktora, zavise od njegove količine, vremena tokom kog se konzumira, količine alkohola u vinu i količine pojedene hrane. Pijenje dovoljno da dostigne koncentraciju alkohola u krvi od 0,03% – 0,12% obično uzrokuje ukupno poboljšanje raspoloženja, povećano samopouzdanje i društvenost, smanjenu anksioznost, crvenilo lica, smanjenu sposobnost rasuđivanja i fine motoričke koordinacije. Veće i mnogo veće količine etanola u krvi, pa i onog koji potiče iz vina, vodi ka problemima sa ravnotežom i zamagljenim vidom, dubokoj konfuziji, poremećenom govoru, vrtoglavici i povraćanju, sve do nesvestice, amnezije, depresije, kome i čak smrti.

Vina u kratkom vremenskom periodu mogu pokrenuti pozitivne emocije, poput osećaja opuštenosti i udobnosti. Kontekst i kvalitet vina takođe mogu uticati na raspoloženje i emocije. Neke studije su zaključile da je pijenje malih, odnosno kontrolisanih količina alkohola, uključujući o onog iz vina, povezano sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetes melitusa i rane smrti. Pijenje većih količina direktno povećava rizik od srčanih bolesti, visokog krvnog pritiska, atrijalne fibrilacije i moždanog udara.

VINSKI PODRUMI ili vinske sobe, ako su nadzemni, mesta su dizajnirana posebno za skladištenje i odležavanje vina. Imaju ih vrhunski restorani i neke privatne kuće. U aktivnom vinskom podrumu temperaturu i vlažnost održava sistem za kontrolu klime. Pasivni vinski podrumi nisu klimatizovani i zato moraju biti pažljivo locirani. S obzirom na to da je vino prirodni, pokvarljivi prehrambeni proizvod, sve vrste – uključujući crveno, belo, penušavo i obogaćeno – mogu se pokvariti kada su izložene toploti, svetlosti, vibracijama ili kolebanju temperature i vlažnosti. Kada se pravilno čuvaju, vina, kako stare, mogu održavati svoj kvalitet pa čak i poboljšavati aromu, ukus i složenost. Neki vinski stručnjaci tvrde da je optimalna temperatura za odležavanje vina 13°C (za druga 15°C).

Alternativa vinskim podrumima su frižideri za vino, koji nisu idealni za starenje, već služe za hlađenje vina na odgovarajuću temperaturu za konzumaciju.

KO JE ŠTA U VINSKOJ INDUSTRIJI I KULTURI. Veliki je broj zanimanja koja su specifičan deo vinarske industrije, počev od pojedinaca koji uzgajaju grožđe, pripremaju vino, flaširaju, prodaju, procenjuju, plasiraju na tržište i konačno daju preporuke klijentima i služe vino. Tako je podrumski majstor osoba zadužena za vinski podrum. Bačvar je majstor za izradu i održavanje drvenih buradi i bačvi. Trgovac vinom kupuje proizvode od manjih uzgajivača ili proizvođača vina da bi ih prodao pod svojim imenom ili po višoj ceni. Enolog je stručnjak u oblasti enologije, nauke o vinu, ili vinski hemičar. Vinogradar je specijalista za nauku o vinovoj lozi; menadžer za orezivanje vinograda, navodnjavanje i kontrolu štetočina (može biti obučen za enologa, ali ga često angažuje za konsultanta). Somelijer je stručnjak za vino, zadužen za izradu vinske karte restorana, edukaciju osoblja o vinu, pomoć klijentima sa u vezi sa njihovim selekcija (posebno kad je u pitanju uparivanje hrana-vino). Vinar je proizvođač vina; osoba koja pravi vino. Vinski kritičar je poznavalac vina i novinar koji degustira i recenzira vina za knjige i časopise. Degustator vina je vinski stručnjak koji degustira vina kako bi utvrdio njihov kvalitet i ukus. Vinski konobar je server restorana ili vinskog bara sa osnovnim i srednjim znanjem o spajanju vina i hrane i vina.

Istine o „piću bogova“

Vinograd je sveto mesto, a vinova loza sveta biljka

Dobrica Ćosić

Divi se vinu! Ti si srećan čovek ako svoj strah možeš utopiti u vinu

Mika Valtari

Pivo se pravi za čoveka, vina za gospodu

Martin Luter

Nesta vina, nesta razgovora, nesta blaga, nesta prijatelja

Vuk S. Karadžić

Bahus je utopio više ljudi nego Neptun

latinska setenca

Moram prvo da vidim flašu, pre nego što saznam da li je vino dobro

E. Sandstrem

Ko pije vino taj se moli, a ko ga loče čini greh

Heus

Ako jedeš, apetit dođe sa jelom, ali žeđ prođe sa vinom

Faransoa Rable

Čovek vino ne pije, on ga miriše, posmatra, proba, promeša u ustima i priča o njemu

Edvard VII

Ja sam bezbožnik, ali srce, usta i snaga klanjaju se bogu vina

K.M. Belman

Vino daje hrabrost i čini ljude strastvenim

Ovidije

Ponekad čak mislim da čovek koji ne voli vino nikada ne može ostvariti nešto veliko

K. Marks

Poljubac kao i vino mora odmarati mnogo godina

Doroti Sajers

Ak’ te žiga popij pehar vina, kaj vino je još navek najboljša medecina.

Miroslav Krleža

Kojima se žuri, ti neka piju mlada vina; meni neka natoče staroga vina, koje je spremljeno pod drevnim konzulima

Ovidije

Vino može zagrejati dušu, ako se držite mere

Gete

Vino je najbolje zaštitno sredstvo za dušu

Horst Pol

Čovek uvek treba da bude pijan. Važno je. Ali od čega? Od vina, od poezije, od vrlina, izbor je vaš. Ali, važno je biti pijan

Šarl Bodler

Poznanstvo sa dobrim vinom i fino vaspitanje je veliko zadovoljstvo tokom celog života

Hemingvej

Jedino za čim žalim u životu je to što nisam popio više vina

Ernest Hemingvej

Vino na isti način podstiče ukus i nadarenost, ali i ukus za razumevanje

Robert de Flers

Neka je proklet svaki onaj koji prodaje vino jer ionako za te pare ništa bolje ne može kupiti

epitaf u Africi

Ja sam prilično oduševljen lošim vinom; čoveku postaje dosadno od dobrog vina

Bendžamin Dizraeli

Dobro vino ne treba nikoga ko će govoriti o njemu

čileanska izreka

O, kad nebo ne bi ljubilo vina, da li bi ga gojila sunca vrelina

Li Taj Po

Recite, gospodine, da li ste upoznali coveka koji se nije sreo sa vinom i koji vinu nešto ne duguje

Ivo Andrić

Šampanjac, muzika i komšijina žena

Lord Bajron

Moja ljubav je kao prazna boca vina. Ako se pitate, moja bivša žena je sve popila

Džerod Kinc

Dobro vino čini dobro ženama, kad ga muževi piju

narodna

Starost je dobra samo u četiri slučaja; staro drvo najbolje gori, staro vino je najbolje za piće, starim prijatelji se najviše veruje, a stari pisci se najbolje čitaju

Frensis Bejkon

Kako definisati dobro vino? Najbolje je početi i završiti sa osmehom

Vilijam Sokolin

Vino je bilo poput tečnog, dugog poljupca

Bela Hamvaš

Bez vina i kruha ljubav je smrznuta

Ivan Gundulić

Vino je profesor ukusa

Pol Klodel

Pijući vino, ko će ćaskati o ratnim patnjama ili o siromaštvu

Horacije

Vino iz dobre berbe je starčevo majčino mleko

Bokačo

U jednoj flaši vina ima više filozofije nego u svim knjigama

Luj Paster

Bog nam je darovao vino da razveselimo srce

Sveti Augustin

Vino je najprefinjenija stvar na ovom svetu

E. Hemingvej

U vinu se utapaju i najveće brige

Simonid sa Keosa

Vino je među pićima najkorisnije, među lekovima najukusnije, a od hrane najugodnije

Plutarh von Karona

Biljka je najčudnije stvorenje sveta. Vinova loza je biljka. Loza daje grožde. Vino se pravi od grožđa

Bela Hamvaš

Vino hrani, osvežava i razveseljava. Kad ponestane vina, potrebni su lekovi

Talmud

Moja čaša je puna vina, sija kao plamen

Gijom Apoliner

Pij vino. Budi dobar kao ono

Ž. Rišpen

Kad vino u nas uđe, čudne stvari iz nas izađu

Šiler

Mudrac ne sme prezirati užitke: voleti ženu i ceniti vino

Ciceron

Ne poznavati ukus vina isto je što i ne videti boje. Život treba videti i s te strane. Inače, ostajete polučovek kojega samo govor izdvaja od niza vrsta sisara

Tin Ujević

Vino je konstantni dokaz da nas Bog voli i da želi da nas vidi srećne

Bendžamin Frenklin

Gle toplinu sunca što postaje vino, sjedinjenu s vlagom što mili iz loze

Dante

Ako želite izvući istinu, šampanjac je mnogo bolji nego detektor laži

Grejem Grin

Bolja je jedna boca vina u životu, nego tri boce vina posle smrti

korejska narodna

Ko pije vino ne poznaje njegovu štetnost, ko ga ne pije ne poznaje njegove koristi

japanska narodna

Alkoholičari i trezvenjaci čine istu grešku. Oni vino smatraju drogom ne pićem

G.K. Česterton

Vino je stvar na čudesan način namenjena ljudima da se primenjuje kod dobrog i lošeg zdravlja u pravilnim količinama

Hipokrat

Vino pretvara mudraca u glupana, a glupana u mudraca

Karlos Lusi Safon

Život je isuviše kratak da bih pio loše vino

nepoznati mislilac

Ako hleb simbolizuje rad, onda vino treba da simbolizuje radost.

Biblija

Vreme mnogo znači u životnom ciklusu vina

H. Alen

Šta da čovek radi bez vina

Biblija

Jedino šampanjac sačuva vašu lepotu, ako ste ga probali

Madam de Pompadur

Ako penicilin može lečiti bolesne, španski šeri povratiće mrtve u život

Aleksandar Fleming

Ludi boj biju, a mudri vino piju

Vuk S. Karadžić

Da bi ocenio vino… potrebno je čulo mirisa, čulo ukusa i osećaj za boje. Ostatak zavisi od iskustva i karaktera ličnosti

Siril Rej

Ja ne znam ništa što je tako važno na Zemlji kao što je to kultura vina

Volter

Usuđuješ se da osporavaš stvaralačku moć vina?

Aristofan

Crne oči i crno vino, nije čudo ako sam posrnuo

J.J. Zmaj

Jela bljutava bez soli, razgovori bez vina

Abonim

Vino čini sve moguće stvari

Džordž R. R. Martin

Vino je solarna energija u likvidnoj formi

M. Šišić

Svako vino neguje se i odgaja kao dete

M. Jelaska

Ako vino nije ono koje služi za pričešće, ne znači da ga ne treba piti pobožno

Filip Buver

Onaj ko pije sa umerenošću, nalazi u vinu isto što i pametan nalazi u ljubavi, zanos nije opijenost

Alfred de Mise

Vino uveseljava tužne, inspiriše mlade, oživljava stare i oslobađa od umora

Lord Bajron

Život je prekratak da bismo pili loše vino

Klif Hakim

Pijem, pijem… al’ u piću još se nikad ne osmehnu; Kao da je rujnim vinom Bog polio hladnu stenu

Đura Jakšić

Prvi poljubac i prva čaša vina je najbolja

Marti Rubin

Koliko god vino koštalo, ono je ipak vrednije nego novac kojim je kupljeno, ako ono daje sreću u kući

A. Simon

In vino veritas – U vinu je istina

latinska izreka

Ima li više slobode igde nego pred vinom?

Ratko Jovanić

Vino ima dobre osobine, daje ljudima mogućnost da pričaju slobodno i iskreno

Plutarh

Daj mi vina da isperem mrlje vremena

Ralf Emerson Vold

Uživanje u vinu je poezija, samo što stihovi teku prema unutra

Ž.Ž. Ruso

Što je piće bolje, to su i prohtevi za uživanjem strožiji. Najveći su kada se radi o vinu

F.G. Bengtson

Nema lepšeg trenutka nego sedeti za postavljenim stolom i slušati pesmu dok te služe vinom iz amfore

Homer

Uzrok mnogih nesreća leži na dnu vinske čaše

L.N. Tolstoj

Vino je najcivilizovanija stvar na svetu

Ernest Hemingvej

Vreme mnogo znači u životnom ciklusu vina

H.V. Alen

Smatram za pametne one koje vole staro vino…

Kazina

Gde je lepo, tu je i vino

narodna

Sa vinom dolazi istina

Plinius

Religije prolaze, vino ostaje

Hervi Alen

Dajte mi knjige, francusko vino, voće, lepo vreme i malo muzike koju napolju svira neko koga ne znam

Džon Kits

Boca vina moli da se deli. Nikad nisam upoznao pohlepne ljubitelje vina

Klifton Fedimen

Istorija će doseći svoj kraj kada iz izvora i bunara bude teklo vino, kad iz oblaka vino bude padalo i kad se jezera i mora u nj pretvore

Bela Hamvaš

Vino je duhovni deo obroka, hrana je njegov materijalni deo

Aleksandar Dima

Dobra hrana i dobro vino – to je raj na zemlji

Henrik IV

Godine su samo brojka, potpuno irelevantna. Osim ako niste boca vina

Džoan Kolins

Bože, ja pijem zvezde. Tvrdio je kaluđer Dom Perinjon kada je prvi put probao šampanjac

francuska narodna

U staroj flaši vina krije se 1000 godina istorije

Pol Klodel

Bog je stvorio samo vodu, ali je čovek stvorio vino

Viktor Igo

Ako bog zabranjuje da pijemo, zašto je vino učinio tako dobrim pićem?

Kardinal Rišelje

Vino i ljubav najslađi su kad se ide do kraja

Ž.S. Filipović

Vino je prijatelj, vino je sreća kao i zrak sunca, predodređen za sve

A. Simon

Posle popijene flaše vina, svaka reč koju je progovorio bila je na latinskom

G. Šoser

Kao i sve, nekom vino prija, drugom šteti. Bilo kako bilo, vinorodni krajevi obiluju talentom, umetnošću, životnim veseljem, zdravljem i muzikom

A.G. Matoš

Još me zanose bela vina i plave žene, kao duboke vode

Gustav Krklec

Dragoceno vino tvrdog, suvog, a blagoslovljenog kraja, kao da čovek pije smeh i pesmu i posle treće čaše samo smehom i pesmom pozdravlja svet oko sebe

Ivo Andrić

Zalud bure od najskupljeg drveta kad se u njemu drži uskislo vino

Vladika N. Velimirović

Vino treba jesti, ono je predobro da se pije

Džonatan Svift

Ko ume da pije ume i da voli, ko ume da voli ume i da pije. U ljubavnoj strategiji, vino nikad ne treba da je zamka već šarmantan i dragocen saveznik

Beržaneta

Moje knjige su kao voda, a one od velikih pisaca kao vino. Srećom, svi piju vodu

Mark Tven

Najbolje je sakriti svoje neznanje, ali to je vrlo teško ako se opustiš uz flašu vina

Heraklit

Vino daje podstrek, pokreće fantaziju i dozvoljava da govor teče bez zastoja

G.C. Lihtenberg

Nijedna životinja nije nikad izmislila nešto tako loše kao pijanstvo – niti nešto tako dobro kao vino

G. K. Čersterton

Dečaci do osamnaeste godine trebalo bi da se klone vina, jer nema smisla vatri dodavati vatru

Platon

U Engleskoj, francusko vino uvek ima ukus mastila. U Francuskoj ono ima ukus sunca

Džordž Mur

Draga gospodo, tokom ovog kratkog trenutka koji nam je ostao između krize i katastrofe, mogli bismo da popijemo jednu čašu šampanjca

Pol Klodel

Šampanjac mora biti rashlađen, suv i besplatan

Čerčil

Droga izoluje, a vino je simbol spajanja

Dr Kastenbaum

Nakon pobede zaslužili ste šampanjac. Nakon poraza vam je potreban

Napoleon

Posluži ih dobrim vinom i dobićeš dobre zakone

Ruso

Pitanje ukusa vina varira kao i ukus u umetnosti i muzici

H. Duijker

Da bi istinski uživali u čaši vina, ljudi bi trebalo da imaju vrat kao u žirafe

nepoznati mislilac

Al’ kada mi na um dođu, dođu tvoje crne oči, onda krčmar ništ’ ne radi, samo crno vino toči

J.J. Zmaj

Vino! Pošto ovi problemi neće biti zaboravljeni sami od sebe

Tania Masena

Vino je život

Horacije

Vino prožima našu dušu i uspavljuje naše brige, budeći u nama plemenita osećanja

Sokrat

Bolje je popiti malo vina zbog potrebe nego mnogo vode iz pohlepe

Sveti Benoa

Kad je vino u pitanju, mene nije teško zadovoljiti, zadovoljavam se samo najboljim

Vinston Čerčil

S ljubavlju je isto kao sa vinom. Od previše jednog ili drugog boli vas glava

Džon Štajnbek

Dobro vino se pravi od grožđa koje je beznačajno za jelo

Bela Hamvaš

Imanje i zlato, znanje i čast ne mogu nam oterati naše tegobe. To može samo dobro vino koje nas daruje takvom srećom

Molijer

Drži se starog vina i starog prijatelja

Vuk S. Karadžić

Vino čoveka ispunjava radošću, a radost je majka svih vrlina

Gete

Vino održava jednu korektnu ravnotežu izmedu mentalnog stanja i igre osećanja

Fisinger

I vino i žena postaju kiseli kad se na njih zaboravi

Ž.S. Filipović

Ljudi vele da je istina u vinu; i ja ću potpisat tu izreku njinu. Al i laž je blizu – ubila je tama! Ona se često nalazi u nazdravicama

J.J. Zmaj

Ili mi daj još jedno vino, ili me ostavi na miru

Rumi

Vino ništa ne sakriva

Plutarh

Ne zaljubljujte se, molim vas, u mene. Lažljivija sam od zakletve u vinu

Vilijam Šekspir

Vince je teklo, nama je reklo: pijte me, pijte, dobri junaci! Mene će biti, a vas biti neće, ali će biti ko će me piti

Vuk S. Karadžić

Savete primaj uz vino, upotrebljavaj ih uz vodu

Bendžamin Frenklin

Samo su četiri biljke zbilja potrebne čoveku: pšenica, maslina, aloja i vinova loza

Kristofer Kolumbo

U svakoj bobici grožđa ima đavo

Kuran

Obrok bez vina je kao dan bez sunca

Antelm Brija Savarin

Vino je svetlost zarobljena u tečnosti, zrak sunca uhvaćen u vodi

G. Galilej

Prihvatite šta vaš život ima da vam ponudi i pokušajte da pijete iz svake čaše. Sva vina treba probati. Nekada je potreban samo gutljaj iz drugih boca

Paulo Koeljo

Ako želiš da upoznaš jedan narod, sedi za njegov sto i pij njegovo vino

italijanska narodna

Pij vino jer ne znaš odakle si došao

Omar Hajam

Nema vina, nema vojnika

Napoleon

Dan bez vina je kao dan bez sunca

Aleksandar Puškin

Vino ništa ne izmišlja. Samo nas pretvara u brbljivce

F. Šiler

Vino pokazuje misli i volju čoveka

Solomon

Niko ga nije uspeo zasmejati – nije ni čudno, on ne pije vino

V. Šekspir

Vino čini svaki ručak značajnim i uzvišenim, svaki sto elegantnijim, a svakim danom ste sve više civilizovani

Andre Simon

Piti vino bez alkohola je isto što i staviti kondom i posle odustati

L.A. Augustson

Uzalud kuca na vrata muza onaj koji je bez vina

Platon

Žena bez stida i vino iz balona idu iz ruke u ruku

Ž.S. Filipović

Bure vina može učiniti više čuda nego crkva puna svetaca

italijanska narodna

Duša bez vina kratkog je daha

Heraklit

Onaj ko zna da uživa ne pije vino, on ispija njegove tajne

Salvador Dali

Vino je prava mineralna voda

P. Lasablije

Znate li da vino ide najbolje sa pahuljicama?

Džordž Karlin

Vino je najzdraviji i najhigijenskiјi liker

Luj Paster

Vino je lek u prijatnom obliku

francuska narodna

Na koncu ipak ostanu samo dvojica – Bog i vino

Bela Hamvaš

Oni koji piju vino dobro izgledaju, inteligentni su, seksi i zdravi

Hju Džonson

Žena mora biti kao rodan čokot

Lorens. Olivije

A šta smatraš da daje više poleta delu nego vino?

Aristofan

Jesti bez vina je ili siromaštvo ili glupost

španska narodna

Niko nije pijan gde je vino jeftino; i niko nije trezan gde su visoke cene vina učinile da je alkohol svakodnevno piće

T. Džeferson

Vino probudi kod čoveka njegove prave osobine

R.B. Šeriden

Piti vino u razumnoj količini, znači živeti jednim drugim životom

Tristan Ermit

Vino ulazi u mozak, učini ga grešnim, brzim i inventivnim, punim vatrenih i lepih slika

Vilijam Šekspir

Nikad plemenit čovek ne mrzi dobro vino

Rable

Žene, novac i vino mogu biti i otrov i lek

nepoznati francuski mislilac

Kad je vino unutra, razum je vani

Frensis Bejkon

Pio sam i oduševljavao se… U vinu je više od svega sunce. Neka žive ljudi koji umeju da spravljaju vino i tako u ljudske duše unose moć sunca

Maksim Gorki

Ubi Bacchus, ibi Venus- Gde je Bahus, bog vina, tu je i Venera, boginja ljubavi

latinska sentenca

Gde nema vina, nema ni ljubavi

Euripid

Čuj me, Eumeju, sada, i ostali, čujte me, druzi: Želju ću reći jednu i kazaću nešto, jer vino mene budalasto sili, a ono i umna veoma zapevat goni i slatko nasmejat’ se, pa i zaigrat’… Gde koju izmami reč, koju je prećutati bolje

Homer, „Odiseja“

Ako imaš prijatelja na ručku, posluži ga najboljim vinom! Ako imaš dva, tada ih posluži vinom koje je do najboljeg!

H.V. Longfelou

Onaj ko ne voli žene, vino i pesmu ostaje budala celog života

M. Luter

Ko može da pije sa izvora, neka ne pije iz posude

Niče

Vino je poezija u boci

R.L. Stivenson

Sve nagrade i sve počasti dao bih za dve boce dobrog bordoa

Hemingvej

Grci su ne vodu u vino, nеgо vino u vodu sipali

Teofrast

Vino pretvara mudraca u glupana, a glupana u mudraca

Karlos Ruis Safon

Reci mi koje vino piješ uz koje jelo, pa ću ti reći jesi li varvarin ili snob

Igor Mandić

Vino i gitare želim noćas ja u dvoru svom, kad stari prijatelji dođu, nek ne nađu bol u srcu mom

Arsen Dedić

Pivo je čovekovo delo, vino je od Boga

Martin Luter